Gostujući u Dnevniku RTS-a, epidemiolog Darija Kisić Tepavčević iz Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut iznela je podatke da je u Srbiji do sada registrovan 41 slučaj malih boginja, a da je 93% obolelih bilo nevakcinisano ili nepotpuno vakcinisano.
Ona je istekla da većina obolelih ima tipično kliničko ispoljavanje sa povišenom temperaturom i tipičnim promenama na koži. Više od 70% je hospitalizovano i to većinski kao mera predostrožnosti da bi se smanjila verovatnoća daljeg prenošenja infekcije.
Na pitanje u kom trenutku bi trebalo proglasiti epidemiju malih boginja, Darija Kisić Tepavčević kaže da po definiciji epidemija predstavlja broj obolelih veći od uobičajno. Međutim, kako su u pitanju male boginje, oboljenje gde postoji i globala inicijativa i strategija za eliminaciju, onda se i jedan slučaj malih boginja računa kao epidemija.
Već kada imamo dva slučaja obolevanja sa jasnom epidemiološkom povezanosti, imamo jasne podatke da se radi o širenju ove bolesti na određenoj teritoriji, a znamo da se radi o oboljenju koje se izuzetno lako širi i da ovaj virus lagano pronađe osobu koja je osetljiva i koja nema imunitet – objasnila je Kisić Tepavčevićeva.
Ona je u ovom gostovanju govorila i o merama koje su obavezne u takvoj situaciji, a to je pre svega hitna prijava sumnje na ovo oboljenje, epidemiološko istraživanje, uzimanje seruma i briseva za laboratorijsku potvrdu infekcije, odnosno prisustva oboljenja, hitna vanredna revizija vakcinalnih kartona dece sa indetifikacijom onih koji su nevakcinisani ili potpuno nevakcinisani. Posebne mere opreza se odnose na škole i vrtiće, jer se radi o oboljenju koje se izuzetno lako širi, a u takvim kolektivima je velika gustina smeštaja i veliki broj kontakta, pogotovo u zimskom periodu zbog boravka u zatvorenom prostoru.
Još jedan podatak koji je Kisić Tepavčević istakala jeste veći broj vakcinisane dece od kako se pojavila epidemija malih boginja. Naime, do sredine ove godine u Beogradu je bilo manje od 30% vakcinisane dece, a sada taj procenat prelazi 50.