Pre 115 godina u Beograd, na Železničku stanicu, stiglao je „paket“ revolucionarne sadržine – prvi automobil. Vozilo je bilo marke nesselsdorf, a poticalo je iz češke fabrike Tatra.
Automobil je stigao 3. aprila 1903. godina, a ponosni vlasnik prvog automobila u Beogradu bio je trgovac i rezervni oficir Boža Radulović. Istoričari ističu da je zapravo Božin otac stvorio trgovačku imperiju, a njegov sin je bio taj koji je novac trošio. Automobil je plaćen 17.000 austrougarskih kruna, a za taj novac mogla je da se kupi kuća sa jednim spratom.
Ipak, prvi vlasnik nije vozio automobil, već je za to unajmio stručnjaka, pa je tako Sreten Kostić postao prvi srpski šofer. Sreten je bio fotocinkograf, pa je Boža njega pitao da bude vožač zbog zavidnog umeća u zanatu kojim se bavio, kao i mirnim, preciznim i spretnim rukama.
Iz Beča je zajedno sa vozilom stigao i fabrički šofer. To je bila osoba koju je proizvođač slao da bi 45 dana obučavala vlasnika (u našem slučaju Sretu) šoferskom zanatu, ali i osnovima mehanike vozila. Nakon toga se stručnjak vratio u centralu.
Beogradom ide neka aždaja kojoj svetle oči
Prva ulica kojom je provozan automobil bila je Nemanjina, uzbrdo od Železničke stanice. Nastavili su ulicom Kneza Miloša, odakle su produžili do krajnjeg odredišta, Topčidera. Vozio je fabrički šofer, dok su Boža, Sreta i njihovi prijatelji zauzeli preostala mesta.
Beograđani su se okupili da isprate taj događaj, a odmah nakon startovanja vozila, glasan zvuk motora naterao je neke u beg. Poneki prolaznici su se prekrstiti sluteći da je u pitanju nešto nečastivo, a već sutradan se kroz Beograd prepričavala vest: Prođe aždaja kroz naše selo, svetle joj oči nadaleko i brekće, a cepa sve što joj stane na put!
Prvi problem na koji su naišli šofer Kostić i vlasnik Boža jeste nabavka benzina. Kao što možete pretpostaviti, benzinske pumpe nisu postojale, a početkom 20. veka u Srbiji benzin je mogao da se kupi samo u apotekama i to u malim, skupim flašama. Za potrebe automobila, prvi beogradski šofer svakodnevno je obilazio apoteke i kupovao benzin.
Bankrot i gradska legenda
Samo tri godine nakon što je Boža uvezao prvi automobil u Srbiju, bio je primoran da proglasi bankrot. Istoričari kažu da je on pokušavao na sve načine da zadrži svoj visoki status, ali da u tome nije uspeo.
Beogradom kruži anegdota iz doba Božinog bankrota. Kažu da se automobilom zaglavio na uzbrdici u ulici Kneza Miloša, ispred Londona, na raskrsnici sa ulicom Kralja Milana. Tada je naišao Stevan Sremac i građanima rekao: Pomozite nesrećnom Boži da pomeri svoju jedinu nepokretnu imovinu!
Drži desno!
U Beogradu su se nakon 1903. godine nizali automobili, a sa „pojačanim“ saobraćajem na ulicama nastala je potreba da se uvedu saobraćajna pravila. Prvi saobraćajni znak u Beogradu bio je na Avalskom drumu, a na njemu je pisalo drži desno!
Sudbina prvog automobila u Beogradu nije poznata
Prvi šofer Srbije, Sreta Kostić, nastavio je da se bavi ovom profesijom i promenio je više gazda. U periodu od 1911. do 1915. godine bio je i lični šofer Petra I Karađorđevića. Automobil koji je ispisao novu stranicu u istoriji Srbije i Beograda je manjao vlasnike, a trag mu se gubi negde u Skoplju.
Izvor: 011info