DUNAVSKI TITANIK – Za svega tri minuta 9. septembra 1952. godine brod Niš potonuo je na ušću Save u Dunav, između Velikog ratnog ostrva i Kule Nebojša i odneo preko 100 žrtava, iako broj nikada nije tačno utvrđen.
U to vreme obnavljao se Savski most (sada Stari Savski most), pa je veza između novog i starog Beograda bio ponton koji se postavljao na svaka 2 sata, peške preko Železničkog mosta ili brodovima. Međutim, tog 9. septembra most je bio zatvoren i za pešake, pa je interesovanje za brod bilo veće nego inače.
JAK VETAR I POTONUĆE
Kapacitet broda inače je bio za oko 60 osoba, ali zbog većeg interesovanja tog dana zvanično je prodato 106 karata, iako preživeli i svedoci tvrde da je na brodu bilo blizu 150 ljudi.
Prema evidenciji, brod je iz Beograda krenuo u 13.07 i do ušća Save u Dunav došao bez problema, kada se razvila jaka oluja. Vetar je duvao u tom trenutku brzinom većom od 100 kilometara na čas, krenula je kiša i jak grad. Kapetan je pokušao da okrene pramac prema vetru, međutim navodi se da je svaki pokušaj bio uzaludan. Vetar je preturio brod u 13.12 i već za 3 minuta, odnosno u 13.15 brod je potonuo na dubinu od 14 metara.
Kako je pre potonuća brod zahvatilo jako nevreme i kiša, većina putnika bila je u utrobi broda, u brodskom salonu, zbog čega je i tako izuzetno veliki broj žrtava. Štampa iz tog vremena navodila je svedočenja da su kapetan i mašinista razbijali prozore salona i izvlačili putnike iz unutrašnjosti broda, kao i to da su lomili grede i daske i bacali ljudima koji su bili u vodi kako bi se za njih držali i održavali na vodi.
Ljudima u vodi u pomoć pritekli su lađari i ribari u desetak čamaca, ali su i oni sporo pristizali zbog velike oluje i vetra. Mnogi su se utopili pre nego što je pomoć stigla, a sve do pola 8 ujutru narednog dana izvlačili su iz reke žrtve ovog potonuća.
Izveštaji iz tog vremena navode da je bilo najmanje 126 žrtava, ali kao što smo naveli, broj nikada nije zvanično utvrđen.
ISTRAGA I UZROCI NESREĆE
Nakon nesreće obrazovana je posebna komisija koja je trebalo da ispita ceo slučaj. Saslušani su preživeli putnici i članovi posade, a kapetan broda Ferdinand Nobilo zadržan je u pritvoru, ali je kasnije ipak pušten. Kapetan je naveo da je tražio da krene ranije jer su putnici stalno pristizali i plašio se da će brod biti preopterećen i da je za to dobio dozvolu Beogradske kapetanije. Rekao je da se brod nagnuo na desnu stranu i da su tada svi pokušaji da pramac postavi nasuprot vetru bili bezuspešni.
Komisija je zaključila da za nesreću nije kriva posada, već „viša sila“, odnosno pre svega vetar koji je bio orkanske jačine. Kasnije se spominjao i splet nesrećnih okolnosti i to da je samoj nesreći potpomoglo i to što je brod bio preopterećen, da je težište broda pomereno jer je parna mašina zamenjena lakšim dizel motorom, kao i to da je korito kod Ratnog ostrva produbljivano, pa je doprinelo vrtloženju reke.
DUNAVSKI TITANIK JE I POSLE NESREĆE PLOVIO
Brod Niš ili Dunavski Titanik, kako su ga prozvali, je izvučen isto to veče uz pomoć broda dizalice Soča. Bio je skoro neoštećen i na dnu u položaju kao da plovi. Posle čišćenja i rekonstrukcija brod je preimenovan u Senta i neko vreme je plovio između Smedereva i Kovina, Postoje saznanja da je krajem sedamdesetih godina isečen u pančevačkom Brodoremontu.
izvor: Wikipedia / zemunskevesti.rs
Najnovije na Beograd uživo:
- ZATVORENA ULICA NA SAVSKOM VENCU – IZMENE NA TRI LINIJE GRADSKOG PREVOZA
- JEZIVA NESREĆA U BULEVARU – SUDAR MOTOCIKLA I AUTOMOBILA, MOTOCIKLISTA UDARIO GLAVOM U TRAFIKU PA U SAOBRAĆAJNI ZNAK
- VREMENSKA PROGNOZA BEOGRAD, 27. SEPTEMBAR
- ISKLJUČENJA STRUJE ZA SREDU, 27. SEPTEMBAR
- PROTEST PROSVETARA BLOKIRAO CENTAR GRADA, OGROMNE GUŽVE U SAOBRAĆAJU (FOTO)